KREDITI

Korisne informacije o kreditima

Ako radite u Njemačkoj:

auxmoney - Geld leihen für den Urlaub



Sinergija projekt

Za one koji žive u Hrvatskoj





Želite jeftinije kupovati

Bio preparati jeftiniji i 60%




Posao za sve




Kamate na kredite u nekim bankama u Njemačkoj

Zanimljiv članak smo preuzeli sa portala večernjeg lista.


Nijemcima krediti bez kamate, naše banke drže 11 milijardi kuna kod Vujčića


Stranim vlasnicima hrvatskih banaka nije fokus širenje kreditne ponude, nego naplata dugova: ne vraća se 17 od 100 plasiranih kuna


Krediti bez kamata, i to je postalo moguće u Njemačkoj. Doduše, iznosi koje nude dvije njemačke banke, Santander i münchenski Fidor Bank, nisu veliki, do tisuću eura, ali banke čak ne naplaćuju ni troškove obrade kredita. Kod nas nema penala Sredinom siječnja pojavila se prva takva ponuda, krediti na akciji do tisuću eura na 36 mjeseci. Ponuda je trebala trajati do kraja siječnja, ali je produljena do kraja veljače.

Zašto to banke rade?  Dva su razloga, prvi je negativna kamata u Njemačkoj, noćna mora svih bankara, koja sili banke i na davanje kredita bez kamate kako ne bi plaćali kamatu zato što novac drže neiskorišten. Drugi je razlog, kažu njemački analitičari, marketinški, jer privlače klijente koji će možda svratiti i drugi put. U svemu svoju računicu nalaze i mrežni portali koji se bave uspoređivanjem kredita po različitim bankama, i oni razglašujući akcijske kredite dobivaju bonus od banaka. Kad je portal za usporedbu kredita Smava krajem prošle godine ponudio kredite na akciji, izazvao je uzbunu na tržištu, ali provjera je pokazala da nema nikakve zamke. No možda će korisnici poželjeti novi kredit kad ovaj otplate, uz redovne kamate.

Za razliku od Njemačke, gdje nude beskamatne zajmove, prosječni hrvatski potrošač na isti će takav kredit platiti između 8,5 i 9,5 posto kamate, premda se i za hrvatske banke može reći da plivaju u novcu. Naša središnja banka još nije uvela negativne kamate, odnosno penalizaciju za neiskorišteni novac, kao što je to učinila Europska središnja banka, tako da banke ne dobivaju ni lipe kamate za približno 11 milijardi kuna neplasiranog novca koji mjesecima stoji na njihovim računima u HNB-u. I u Hrvatskoj postoje prostor i uvjeti za smanjenje kamatnih stopa, pa i beskamatne mamilice kao u Njemačkoj, no takva će se praksa sporo probijati do nas.

Strani vlasnici hrvatskih banaka smijenili su gotovo cijelu bankarsku vrhušku (izuzev stabilnog Bože Prke iz PBZ-a) jer Hrvatska ima najveći udio nenaplaćenih kredita u EU. Dužnici su prestali vraćati čak 17 od 100 plasiranih kuna, kod tvrtki je taj omjer oko 40, i njihov je stav da će najmanje izgubiti ako ne ulažu. Slabi mamac kunskih kredita Tek nedavno na tržištu su se pojavili jeftiniji stambeni krediti u kunama, no nisu dovoljno primamljivi da se građani u većem broju odlučuju za dugoročne aranžmane. Proporcionalno rastu gubitaka smanjivale su se i ovlasti domaćih uprava, koje danas moraju tražiti dopuštenje centrala u Beču, Rimu i Parizu za svaku značajniju odluku. Njima smo i dalje visokorizična zemlja sklona populističkim potezima, za koju je određena maksimalno oprezna strategija.